insajder_avcom insajder Beograd
Član broj: 150604 Poruke: 5 *.posted.co.yu.
|
Sta se desilo 30.05.2007. u |AVcom"-u?
Preduzeće za audio i video komunikacije "AVcom" d.o.o.
direktor Mr France Presetnik
30.05.2007.
ZAHTEVI RADNIKA "AVcom"-a
Poštovani direktore Presetnik,
Uvažavajući aktuelni Zakon o radu, mi, dole potpisani radnici "AVcom"-a, ovim putem želimo da iskažemo svoje nezadovoljstvo po sledećim bitnim pitanjima:
1. Smatramo da su postojeće zarade radnika jako niske, i nedovoljne za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba.
Smatramo da "AVcom" posluje finansijski dobro i da je to u najvećoj meri zasluga zalaganja radnika "AVcom"-a. Kvalitet i kvantitet poslova se značajno povećao što iziskuje znatno veće i odgovornije angažovanje radnika a to se, na žalost, ne reflektuje ni na koji način na odgovarajuće povećanje zarada.
Smatramo da je povećanje zarada od 50% realno i neophodno kako bi radnici mogli i dalje da doprinesu razvoju i stabilnom poslovanju "AVcom"-a i da bi se prevazišlo postojeće jako izraženo nezadovoljstvo.
2. Smatramo da se čine bitne nepravilnosti prilikom isplata zarada, što je u direktnoj suprotnosti sa odredbama Zakona u radu. Želimo i zahtevamo da se izražene nepravilnosti koriguju od strane poslodavca i time doprinese poštovanju Zakona i na taj način eliminiše jedan od bitnih uzroka iskazanog nezadovoljstva.
3. Smatramo da je pitanje korišćenja godišnjih odmora izuzetno diskutabilno. Godišnji odmor od prethodne kalendarske godine niko od radnika "AVcom"-a nije u potpunosti iskoristio. Svakom od nas je ostalo bar još dve nedelje odmora koje bi po Zakonu morao da iskoristi do 30. juna 2007. godine ili da mu se od strane poslodavca nadoknadi šteta u iznosu od prosečne tri mesečne zarade, kako eksplicitno stoji u Zakonu o radu.
4. Smatramo da od strane poslodavca postoji često i neopravdano dizanje tenzija u firmi. Kao rezultat toga, u radnoj sredini se često javlja ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Smatramo da je neophodan kulturan, pragmatičan i ljudski odnos prema radnicima.
Poštovani direktore,
mi, dole potpisani radnici "AVcom"-a, na ovaj način želimo da potvrdimo da se zalažemo za potpuno poštovanje Zakona (čije delove, za koje smatramo da su problematični u smislu nepoštovanja od strane poslodavca, navodimo) kako od strane nas radnika tako i od strane Vas, našeg poslodavca, i zahtevamo od Vas, kao jedinog odgovornog i nadležnog za ispunjenje naših zahteva, da hitno stupite sa nama u direktan i konkretan dijalog koji će nas sve zajedno dovesti do kvalitetno nove i bolje situacije u kojoj ćemo nastaviti neometan rad i razvitak firme "AVcom" na obostrano zadovoljstvo i korist.
S poštovanjem,
radnici "AVcom"-a (slede svojeručni potpisi)
Zakon o radu - odabrani delovi
Član 13.
Zaposleni neposredno, odnosno preko svojih predstavnika, imaju pravo na udruživanje, učešće u pregovorima za zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rešavanje kolektivnih i individualnih radnih sporova, konsultovanje, informisanje i izražavanje svojih stavova o bitnim pitanjima u oblasti rada.
Zaposleni, odnosno predstavnik zaposlenih, zbog aktivnosti iz stava 1. ovog člana ne može biti pozvan na odgovornost, niti stavljen u nepovoljniji položaj u pogledu uslova rada, ako postupa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Član 21.
Zabranjeno je uznemiravanje i seksualno uznemiravanje.
Uznemiravanje, u smislu ovog zakona, jeste svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 18. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenog, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Seksualno uznemiravanje, u smislu ovog zakona, jeste svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje traži zaposlenje, kao i zaposlenog u sferi polnog života, a koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Član 35.
Poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi fotokopiju prijave na obavezno socijalno osiguranje najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja zaposlenog na rad.
Član 68.
Zaposleni ima pravo na godišnji odmor u skladu sa ovim zakonom.
Zaposleni koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana stiče pravo da koristi godišnji odmor posle šest meseci neprekidnog rada.
Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu zarade.
Zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti.
Član 69.
U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana.
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.
Član 70.
Pri utvrđivanju dužine godišnjeg odmora radna nedelja računa se kao pet radnih dana.
Praznici koji su neradni dani u skladu sa zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu zarade i privremena sprečenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora.
Ako je zaposleni za vreme korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju - ima pravo da po isteku te sprečenosti za rad nastavi korišćenje godišnjeg odmora.
Član 73.
Godišnji odmor može da se koristi u dva dela.
Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje tri radne nedelje u toku kalendarske godine, a drugi deo najkasnije do 30. juna naredne godine.
Zaposleni koji je ispunio uslov za sticanje prava na korišćenje godišnjeg odmora u smislu člana 68. stav 2. ovog zakona, a nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta - ima pravo da taj odmor iskoristi
do 30. juna naredne godine.
Član 75.
U zavisnosti od potrebe posla, poslodavac odlučuje o vremenu korišćenja godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog.
Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora zaposlenom se dostavlja najkasnije 15 dana pre datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora.
Ako poslodavac ne dostavi zaposlenom rešenje, smatra se da je zaposlenom uskratio pravo na godišnji odmor.
Poslodavac može da izmeni vreme određeno za korišćenje godišnjeg odmora ako to zahtevaju potrebe posla, najkasnije pet radnih dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora.
Član 76.
Ako krivicom poslodavca zaposleni ne koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosečne zarade u prethodna tri meseca, utvrđene opštim aktom i ugovorom o radu.
Član 108.
Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to:
1) za rad na dan praznika koji je neradni dan - najmanje 110% od osnovice;
2) za rad noću i rad u smenama, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade - najmanje 26% od osnovice;
3) za prekovremeni rad - najmanje 26% od osnovice;
4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu - 0,5% od osnovice.
Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja.
Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu.
Osnovicu za obračun uvećane zarade čini osnovna zarada utvrđena u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.
Član 118.
Zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, i to:
1) za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju;
2) za vreme provedeno na službenom putu u zemlji;
3) za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu, najmanje u visini utvrđenoj posebnim propisima;
4) smeštaja i ishrane za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade;
5) za ishranu u toku rada;
6) za regres za korišćenje godišnjeg odmora.
Član 121.
Poslodavac je dužan da zaposlenom prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obračun.
Poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi obračun i za mesec za koji nije izvršio isplatu zarade, odnosno naknade zarade.
Uz obračun iz stava 2. ovog člana poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi i obaveštenje da isplata zarade, odnosno naknade zarade, nije izvršena i razloge zbog kojih nije izvršena isplata.
Obračun zarade, odnosno naknade zarade, iz stava 2. ovog člana poslodavac je dužan da zaposlenom dostavi najdocnije do kraja meseca za prethodni mesec.
Član 122.
Poslodavac je dužan da vodi mesečnu evidenciju o zaradi i naknadi zarade.
Evidencija sadrži podatke o zaradi, zaradi po odbitku poreza i doprinosa iz zarade i odbicima od zarade, za svakog zaposlenog.
Evidencija ne može da sadrži nepopunjena i brisana mesta i naknadno upisane podatke.
Evidenciju overava direktor, odnosno preduzetnik ili zaposleni koga oni ovlaste.
Evidenciju potpisuje zaposleni kome je izvršena isplata zarade, odnosno naknade zarade.
|