Time postaje sasvim moguće da će pre godinu dana proklamovani ambiciozni američki program dalekih kosmičkih letova uspešno realizovati u praksi ruski kosmonauti i naučnici.Da li prvo osvajati Mesec ili Mars, pitanje je principijelno kako za Ruse tako i za Amerikance, ali naučnici obeju zemalja predlažu da se najpre koncentrišu napori na proučavanju Meseca, koji je manje istražen od Marsa.
"Nastala je paradoksalna situacija, mi o delakom Marsu znamo više nego o satelitu svoje planete", rekao je Igor Mitrofanov, šef laboratorije Instituta za kosmička istraživanja Ruske akademije nauka, naglasivši da je "Mesec potencijalni izvor različitih hemijskih elemenata, pored ostalog onih koji se retko nalaze na Zemlji". Za sastavljanje mapa hemijskih elemenata na Mesecu se zalaže profesor Merilendskog univerziteta Roald Sagdejev, koji to smatra jednim od prioritetnih zadataka istraživanja Zemljinog satelita i kaže da "čovecanstvo mora da osvoji Mesec za poligon za ispitivanja najnovije tehnolgije".
Najefikasniji u tom smislu su savremeni lunohodi koji mogu da se automatski spuste na površinu Meseca i prikupe maksimum podataka o njegovoj površini i klimi, a u tom domenu su već izvršena ruska istraživanja koja omogućavaju Rusiji da i dalje bude lider u pravcu kosmičkih istraživanja sa nepilotiranim aparatima. Roald Kremnjov, prvi zamenik generalnog direktora Naučno-proizvodnog preduzeća "Lavočkin" , u kome je nacinjen legendarni "Lunohod", naglasio je da se više od tri decenije vrše naučno-tehnološka ispitivanja i da "sada postoje izvanredna iskustva".
"Ukoliko Rusija odluči da obnovi 'Mesečev program', nama će trebati samo godina da stvorimo projekat novog lunohoda i još dve - tri godine da proizvedemo aparat", rekao je Kremnjov.
U okviru utvrdjenog dokumenta Federalnog kosmičkog programa Rusije nema relevantnog programa o "osvajanju Meseca", ali su zato ruski planovi u odnosu na Mars sasvim jasno propisani i do 2015. bi trebalo da se realizuju dve ekspedicije. Prema izjavi generalnog konstruktora i generalnog direktora "Lavočkina" Georgija Poliščuka, koju je dao u vreme izložbe u Buržeu, Rusi planiraju na Mars za oktobar 2009. godine, pod imenom misiju "Fobos-Grunt", kojom se predvidjaju :
- rad automatskog aparata na orbiti Marsa,
- spuštanje na njegov satelit Fobos,
- rad na njemu u toku tri godine i
- povratak na Zemlju.
Druga ekspedicija, čiji termin još nije odredjen, skopčana je sa letom na Mars i radom neposredno na njegovoj površini, a treća faza istraživanja, po mišljenju Poliščuka, predvidja pripremu i realizaciju pilotiranih letova na Mars, jer kako je naglasio, "nije moguće samo pomoću automatskih uredjaja rešiti sva pitanja". Novim ruskim kosmičkim programom je predvidjen i dalji rad Medjunarodne kosmičke stanice (MKS), ali je to postalo pitanje "ponajviše materijalno-psihološke prirode", prevashodno zbog najnovijeg, neizvesno do kada, odgadjanja obnavljanja letova američkih šatlova, na bazi kojih je, zapravo, i projektovan medjunarodni kompleks.
Obnavljanje letova američkog šatla bi omogućilo Rusiji da planira godišnju preraspodelu snaga i sredstava, ali situacija umnogome zavisi da li će šatl poleti tokom ovog meseca, tj. u juli, ili tek na jesen. Ako se start odgodi za kasnije termine i sve brige za MKS ponovo padnu na ruska pleća, onda se sa sigurnošću može govoriti o krahu američke pilotirane kosmonautike, kao što se takodje mogu sahraniti nade u potpuno razvijanje MKS u prvobitno zacrtanim dimenzijama.
http://en.rian.ru/analysis/20050720/40938440.html
http://www.rian.co.yu/readart.asp?id=1430&kat=19