Page je tada shvatio kako se takav snažan alat za pretraživanje mora vrtjeti na skupim strojevima, a kako je imao iskustva u sastavljanju različitih računalnih komponenti, pa tako i printera od Lego kockica, krenuo je istražiti mogućnosti stvaranja takvog serverskog okruženja koje će cjenovno biti mnogo prihvatljivije, a istovremeno će zadovoljiti velike potrebe za računalnom snagom. Analiza linkova koju su Page i Brin stvorili radeći na BackRub pretraživaču danas je okosnica tehnologije na kojoj se bazira Google. Prvih 100 tisuća dolara za svoju kompaniju Page i Brin imali su i prije nego je kompanija uopće postojala, a dobili su ih od jednog od osnivača Sun Microsystemsa, Andyja Bechtolsheima. Google je uspješno startao 7. rujna 1998. godine i otada piše neke od najsvjetlijih stranica uspješnosti kada su u pitanju kompanije okrenute internetu i pretraživanju. Danas se Google širi i na druga područja, primjerice na pretraživanje korisnikova računala, katalogizaciju i upravljanje fotografijama.
Već su 1999. godine, dakle samo dvije godine od osnivanja, uspjeli skupiti dodatnih 25 milijuna dolara od dvaju investicijskih fondova koji su bili dotad veliki rivali, no prepoznali su potencijal Googlea. Zanimljivo je kako su jedan od svojih prvih sastanaka Upravnog odbora u koji su ušli novi ulagači održali za ping pong stolom. Sve je to na kraju rezultiralo komercijalnim pohodom na svjetsko tržište tražilica, i to 21. rujna 1999. kada je skinuta oznaka 'Beta' s web stranica Googlea. Ono što je na početku bio studentski projekt evoluiralo je u danas jednu od najboljih i najuspješnijih svjetskih kompanija. Google je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu ostvario 204,1 milijun dolara neto zarade, što je mnogo više ne samo od tržišnih očekivanja nego i od zarade ostvarene godinu prije koja je iznosila 'svega' 27,3 milijuna dolara. Izvješće pokazuje kako je promet porastao na 1,02 milijarde dolara. Zarada Googlea za prošlu godinu iznosila je 339,1 milijun dolara, dok je ukupni promet dostigao 3,19 milijardi dolara. Ako se to usporedi s podacima iz 2003. kada je ostvaren prihod od 105,6 milijuna dolara i ukupni promet od 1,47 milijardi dolara, jasno je da je riječ o iznimno uspješnoj poslovnoj godini u kojoj se Google i pojavio na burzi i izazvao pravi mali rat i pomamu za dionicama.
Dionice Googlea pojavile su se na burzi prošloga kolovoza i tada je prodano oko 19 milijuna dionica odnosno svega devet posto od ukupnog broja dionica tvrtke. Vlasnici Googlea Page i Brin zaradili su tada oko 1,7 milijardi dolara, a kako su se dionice prodavale po cijeni od 85 do 95 dolara jer je primijenjena metoda aukcije dionica, kompanija je tada vrijedila 'svega' 26 milijardi dolara. Trgovanje Googleovim dionicama u posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo je da za njima postoji velik interes i cijena dionica podigla je vrijednost kompanije na 57 milijardi dolara. Ovako velikom tržišnom kapitalizacijom Google je uspio preoteti mjesto eBayu, koji je dosad bio vodeći među tvrtkama sličnog profila, s tržišnom kapitalizacijom procijenjenom na 52 milijarde dolara. Google je svoj uspjeh u prošlim godinama temeljio na rastu prodaje oglasnog prostora koji se pokazao kao izniman način za stvaranje novih prihoda, no sada su se našli u zamci jer teško je prodati prostor koji nemate ili koji je zauzet, pojasnio je to predsjednik Uprave Googlea Eric Schmidt. Da je Schmit u pravu kada govori od odličnoj godini za Google pokazuje i podatak kako je kompanija ostvarila šesti uzastopni kvartal s rekordnom zaradom.
anas Google zauzima vodeće mjesto kao oglasni prostor na internetu, a sigurno je da se osnivač Yahooa David Filo 'udara po glavi' kada se sjeti da su ga Brin i Page tražili novac za pokretanje Googlea, no on ih je tada vrlo glatko odbio kazavši im kako će im pomoći tek kada dođu s gotovim proizvodom. Oni ga više novac nisu tražili, već su pokrenuli danas vrlo uspješnu tvrtku. Google danas omogućuje najrazličitija pretraživanja, od interneta od kojeg je sve i počelo, do korisnikova računala, i to vrlo brzo i jednostavno, zatim upravljanje i katalogizaciju fotografija, a u posljednje vrijeme i pretraživanje karata, zasad samo u SAD-u, te video isječaka. Shvativši da samo pretraživanje interneta dugoročno ne može donijeti novac i uspjeh na sve zahtjevnijem tržištu u kojem borbu vode s tvrtkom Yahoo, ali i s Microsoftom i drugima, okrenuli su se novim oblicima pretraživanja, ali i pokrenuli vlastiti web site namijenjen vijestima, gdje se može vidjeti izbor s čak 4500 različitih adresa s interneta koje donose vijesti iz različitih područja.
T-Portal