Da ne bih kvario temu sa cestitkama Bojanu Basicu, iskoristicu ovu temu za nastavak
diskusije (tacnije, odavde:
http://www.elitemadzone.org/t458159-5#3203293)
Citat:
Pa, na jakim univerzitetima. Što je univerzitet jači, na njemu je lakše doktorirati i doktorati su bolji. Poenta je da su profani upućeni u aktuelna zbivanja u oblasti, u predviđenom roku te isteraju na granicu poznatog naoružavši te alatkama, u naučnom radu te mentor direktno usmerava šta da radiš u kojim pravcima da pokušavaš itd. No, to pretpostavlja da je mentor vrhunski u oblasti. Takođe, da bi se u uglednim časopisima objavio naučni rad, nije potrebno biti novi Gaus, već možeš pratiti zbivanja i odraditi nešto od onoga što je aktuelno i lakše, a za šta jednostavno neko stručan treba da sedne da odradi. Zato tamo doktoriranje nije tolika nauka kao kod nas.
To je samo jedna strana medalje.
Druga strana medalje je da je formalni deo studija znatno striktniji, tezi, zahtevniji. Pod formalnim delom
podrazumevam kolicinu i tezinu predmeta koje treba odslusati, broj domacih zadataka (minimum jednom
u dve nedelje, neretko i jednom nedeljno, u obimu za koji je potrebno raditi do u kasne nocne/rane jutarnje
sate), kolokvijuma, mid-term ispita i na kraju ispita. Sto je univerzitet jaci, fizicki tempo koji namecu obaveze
ne dozvoljava ni minut odmora, nikakvo odlaganje. Zadaci se vrlo cesto ne priznaju parcijalno, nego 'sve
ili nista', profesoru ne znaci nista sto si izveo pricu skoro do kraja, a zeznuo se u par poslednjih redova.
Mnogo puta sam vec pominjao preliminarne ispite (tzv. 'prelims'). Imao sam srecu da sam delio ofis sa
nekolicinom doktoranata pa sam mogao iz prve ruke da vidim sta znaci spremati predmete koje su deklarisali
kao svoju uzu struku mesecima, mentalni napor i tvrdu koncentraciju da se to odradi iz prve kako treba.
Video sam i slucaj jednog lika koji nije uspeo da ih polozi ni iz drugog puta, preostalo mu je da se ili
oprosti od ideje doktorata ili da predje na neki nize rangirani univerzitet.
Da se dodje do preliminarnih ispita, obicno treba dve do dve i po godine. Posle toga se obaveze svode
na (samo) pracenje nastave/domace/.../ispite, da bi se negde od pola cetvrte godine malo 'rascistio vazduh'
i gro vremena posvecivalo research-u za tezu.
Okreni-obrni, doktorat vrlo retko traje 5 godina, rekao bih da je prosek 6.5 i ne retko preko toga. Takodje,
nema ni teorijske sanse da se skrati. U slucaju Srbije je vidjen scenario da je osoba u roku od tri meseca i
dva leta do Bgd i nazad prvo magistrirala, zatim doktorirala sve na bazi jakog research-a i obavljenih radova
u jakim casopisima. Tezina strucne sposobnosti mu se ne moze osporiti, vrlo je cenjen i priznat ali je i
cinjenica da je zaobisao mnogo toga sto nikako ne bi mogao na USA univerzitetima.
Citat:
Pa, već sam rekao da u nekoj od ozbiljnijih zemalja ne bi navršio 25 bez doktorata. Daleko od toga da nije imao pomoć mentora, ali bi negde drugde bila veća imena u pitanju.
Moram da naglasim da sa okruzenjem studija matematike nemam gotovo nikakvih iskustava. Na osnovu
onoga sto znam iz EE okruzenja u USA deluje mi da to ne mora da bude pravilo.
Ako je Bojan lik koji useta na prijemni za fakultet i sve zadatke spici ekspresno za neko ultra-kratko vreme,
znaci da se radi o zmaju rodjenom za nesto, odakle dajem velike sanse (>85%) da bi Nedeljkova prognoza
bila tacna. Tim pre sto mi bar instiktivno studije matematike deluju po prirodi znatno cistije i fokusiranije
(nema obaveznih izleta u komsijske terene fizike, kristalografije, magnetike, mikrotalasa, i zuljanja mozga
sa necim sto ima velike sanse da ga nikad neces znati na nivou velemajstora a od cega nece ostati ni 10%
efektivnog znanja kasnije u profesiji).
Odredjenu dozu rezerve mi diktira slucaj jednog lika sa kojim sam saradjivao u poslovnom okruzenju. Kinez,
prva generacija rodjena u USA, 1968-mo godiste, olicenje onog pametnog pileta iz crtanog filma o Sofroniju
Leghornu. Srednju skolu zavrsio sa 16 godina, undergrad iz fizike zavrsio na MIT-u za dve godine, magistraturu
na UC Berkeley za ispod dve, doktorat na Stanford-u koji je trajao sedam godina stekao....tek u 27-moj. Postao
milioner kao vodeci inzenjer u InterVideo-u (WinDVD), trenutno VPofEng u Cidana-i (sifrovano cu ga zvati 'obesen'
ili 'obesenjak').