Citat:
dakinet: @Miodrag
može li
ovaj komad da se iseče na manje komade koji bi se koristili kao storage prigušnica?
Nezgodno je motati storage prigušnicu na standardnom prstenu iz atxa (za napone 70 i više volti ispadne da treba 150 zavojaka što je neizvodljivo, jedva stane 70)...
Kako da sračunam veličinu jezgra za storage prigušnicu recimo za napon 50V na izlazu? Znam da što je veće jezgro treba manje zavojaka i obrnuto ali koliko??
macola?
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Impenderi, tj. fluks koncentratori za indukciona zavarivanja nisu povoljni za storage prigusnice (previse teksta mi je potrebno da objasnim sve razloge za to, a i nisu od interesa za ovu temu).
-----------------------------------------------------------------------------
Dvostruki presek jezgra, upola manje navoja.
---------------------------------------------------------------------------
Za storage prigusnicu se moze koristiti ISKLJUCIVO jezgro sa procepom.
Toroid iz ATX na prvi pogled nema procep, medjutim, to je takodje jezgro sa procepom, i to znacajnim.
To jezgro spada u klasu "Distributed Gap Toroid".
O tome sam do sada napisao bar 10 strana.
Odes jednostavno na moj profil, pretrazis poruke, i nadjes o tim jezgrima.
-----------------------------------------------------------------------
Druga solucija su sva rasklopiva feritna jezgra jer im se moze napraviti procep.
Jevtina varijanta su jezgra iz napajanja rashodovanih TV prijemnika. Obicno su E ili ETD jezgra sa vec izbrusenim procepom, koji je vec priblizno povoljan za nase SMPS iz ove price.
95% tih napajanja su flyback, gde je jezgro iskorisceno do maksimuma, i procep iterativno "izvucen" tako da se kalemsko telo najbolje popuni bakrom za konkretan slucaj.
U najvecem broju slucajeva su od materijala N27 ili 3C8, sto mu dodje isto.
Pre svega par postova sam napisao kako se koristi Epcos-ov MDT alat za proracunavanje storage kalemova, i ilustrovao fotografijama.
Necu se puno ponavljati, ali evo par smernica:
-Za proracun storage kalema vazi bilo koji proracun za buck konvertor (postavio sam vec dosta app. nota).
-Kao ulazni napon buck, uzima se Vpk napon naseg sekundara.
-Kao frekvencija, uzima se dvostruka frekvencija od one u primarnom namotaju.
-Kao ripple struja 1/5-1/10 nominalne struje (bolje rezultate daje 1/5 kada nam je jezgro nominalne velicine, a ako raspolazemo vecim jezgrom sa vise prostora za motanje, onda mozemo i sa vecim odnosom).
-Odnos dozvoljene jacine polja (ampernavoja) i procepa se nadje pomocu MDT, koristeci najslicnije jezgro po mehanickim gabaritima.
-proracun se obavlja za 100^C.
-za poprecni presek storage jezgra je dovoljna polovina preseka glavnog trafoa.
-oko broja navoja i dozvoljene indukcije ne treba brinuti jer sa I_ripple od 1/5-1/10, samom naizmenicnom komponentom ne mozemo dostici nivo zasicenja.
-dakle induktivitet je presudni faktor, jer on odredjuje I_ripple.
-Kada nadjemo (iterativno) broj navoja i procep za potrebnu induktivnost, pomocu MDT proverimo granicnu sruju za te uslove.
-kada vec imamo izbrusen procep, onda nam je puno lakse jer moramo samo traziti broj navoja :-)
-Kada smo sve to proverili, onda proverimo da li ta kolicina zice moze stati na jezgro.
-moze se dozvoliti gustina struje od 4-5A/mm^2 sa prirodnim hladjenjem pa do cak >7A sa forsiranim hladjenjem pomocu vazduha.
- za duty faktor uzimamo 0,9 kod neregulisanih SMPS, a za regulisane 0.7-0,8.
----------------------------------------------------------------------------------------
Sve u svemu, citava "gomila" necega.
Nema konkretnog proracuna, gde cemo "na prvu" naci procep i broj navoja (ukoliko konkretno jezgro vec nismo jednom dobro nasli za neki slucaj pretvaraca).
Kada se poveca procep, raste dozvoljen broj ampernavoja, i reklo bi se da mozemo vise struje "proturiti" kroz storage kalem, ali avaj, treba nam veci broj navoja istom debljinom zice, a to vec ne moze da stane u kalemsko telo, pa se onda "povlacimo" ka manjem procepu da bi dobili manji broj navoja, no to nam daje manju mogucu struju..., i tako dok ne nadjemo ono sto moze da stane, a da ipak zadovoljava nase potrebe za strujom, pri cemu i induktivitet treba da bude dimenzionisan prema I_ripple, pa kad sve to "smuckamo" u praksi vidimo da zbog samih prelazaka zice izmedju slojeva imamo jos manje prostora nego sto smo mislili :-)...
Za svaki konkretan projekat SMPS postoji vrlo uzak optimum za storage kalem i za trafo, pa posto na forumu ima bezbroj "zelja", takodje je potrebno i bezbroj razlicitih zavojnica.
Kako da napisem konkretan proracun?
Niko ne koristi neko standardno jezgro. Najblize nam je ono iz ATX, gde vec imamo poznat broj ampernavoja iz samog ATX.
Prava je sreca sto vecina pravi neregulisani SMPS, koji je ultrajednostavan i jevtin, i gde zbog skoro maksimalno moguceg duty, storage zavojnica ne preuzima neki veoma znacajan deo celokupne energije pretvaraca, vec vise posluzi da obezbedi induktivni karakter opterecena za primarnu stranu, pa su granice tolerancija prilicno siroke.
Takodje je prava sreca sto su ovi SMPS namenjeni za napajanje audio pojacavaca, pa ne moraju obezbedjivati maksimalnu struju kontinualno.
Kada bi se pravili stabilisani SMPS, koji kontinualno isporucuju maksimalnu snagu, sve bi ovo izgledalo kvadratno komplikovanije.
Za neki konkretan SMPS postoji citav spektar resenja, gde ucestvuje ogroman broj faktora, od mehanickih (smestaj zice), preko termodinamickih (uspesno hladjenje), pa KKD, pa EMI, pa gabariti, pa cena, pa brzina odziva, pa stabilnost povratne veze, pa raspored komponenti i veza, smestaj u kutiju i jos mnogo toga...
Svi ovi faktori su duboko medjusobno zavisni. Promenom jednog istovremeno uticemo i na sve ostale.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Sve ovo sto ja ovde pisem su uputstva za smerove delovanja u cilju dobijanja zeljenih karakteristika.
Tesko je dati konkretne detalje za ono sto se nalazi udaljeno od vas. Previse je nepoznatih faktora u vasim konstrukcijama, koje ja odavde ne mogu videti.
Nemojte ocekivati da vam prvi napravljen komad ima posebno dobar KKD.
To bi bila zabluda.
Kada namotate deseti trafo za isti SMPS, sa razlicitim debljinama zice u pletenici i drugacijim tehnikama motanja, mozda i dobijete odlican KKD.
Potrebno je iskustvo koje se ne moze steci samo citanjem.
Opste pravilo je veoma jednostavno: na kalemsko telo treba smestiti sto je moguce vise bakra (i to se kod vise pokusaja motanja proverava VAGOM).
Od toga znacajno zavisi snaga koju mozete "ugurati" u neki trafo/prigusnicu.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Nesto oko KKD: mnogo njih je na raznim mestima pisalo svasta o dobijenom KKD :-) (ne mislim samo na ovaj forum vec mnogo mnogo sire).
KKD je IZUZETNO TESKO POUZDANO izmeriti kod SMPS, i to sa veoma mocnim instrumentima.
Jedina stvarno pouzdana metoda je kalorimetrijska metoda o kojoj cu nekom drugom prilikom pisati.
Kada se kalorimetrijskom metodom proveri merenje instrumentima, tek onda im mozemo verovati oko KKD, inace veoma lako mozemo "omanuti" i za vise od 10%.
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Toliko za veceras.
Pozdrav!