MC34063 sam vidjao u onim punjacima za auto, 12V > 5V USB.
Ja recimo punim sa tim moj telefon u kolima, grejucka se malo, mora, ali je to daleko manje nego sa nekim linearnim regulatorima.
Inace kod tih punjaca za telefone, u sustini mogu kod njih da se stave i nesto slabiji punjaci od 1A, telefon odprilike "povuce" koliko moze. Sa jacim punjacem se pre napuni baterija. Recimo za iPhone postoje modeli od 0.5A, 1A i 2A, svi rade samo je vreme punjenja razlicito. Moderni telefoni imaju brdo logike oko tih ulaza za punjenje, prate se razni parametri jer je to u sustini jedan od najkriticnijih prikljucaka kod telefona i onda sa internom logikom pokusavaju da izvuku maksimum struje a da ne ugroze napon.
A inace sa tim punjacima mnogo zezaju, kao specifican punjac za iPhone, i stvarno nece da radi sa nekim punjacima. Ne budem lenj i istrazim malo oko toga i skontam da je fora u dva neka otpronika koji kinezi ne stavljaju (na D+ / D- linije) i kada se oni dodaju prakticno najjevtiniji punjaci od par stotina dinara rade :)
U tom smislu, mozda je cak najprostija varijanta uzeti neki punjac za auto, ima ih u Metro prodavnicama vrlo povoljno, tu unutra ima sve sto treba (regulator, plocica, prigusnice, osigurac, konektor za USB itd ...) i eventualno moze da se desi da odmah rade i sa 7.4V a ako nece, promeni se par otpornika i to mora da proradi ;)
Ovo sto kazem da "mora" da se greje i sa ovim prekidackim MC34063 regulatorom, mora zato sto je tako napravljen sam IC. Kod njega se iskoriscenje krece oko 70-80%. Ali zato postoje pretvaraci sa 92-97% iskoriscenja, skoro idealni, nema grejanja, ali su daleko slozeniji, imaju sinhrone ispravljace umesto obicnih/schotky diodica iza prigusnice. Koga to interesuje neka pogleda malo sta TI nudi na tu temu.
---
Evo ukratko oko ove problemtike sa iskoriscenjem posto je to tema koja je sve vise i vise aktuelna.
Svi svo mec upoznati sa tim da su prekidacki tipovi pretvaraca/regulatora efikasniji ali iz konkretnih primera se vidi da to nije bas idealno.
Dve stvari imaju najvise uticaja oko iskoriscenja, to je prekidacki element, najcesce MOS-FET i diode koje idu oko prigusnice (gubitke u prigusnici i ostalim komponentama ce ovom prilikom da preskocimo, nisu toliko kriticni za relativno male struje).
Sa MOS-FET tranzistorima je situacija relativno dobra, ima u ponudi (ili onih koji se ugraduju u same IC) sa veoma dobrim karakteristikama. Tu je najbitniji parametar Ron tj otpornost pri ukljucenom stanju. Sada ima modela gde je ta otpornost u miliomima, to je izuzetno mala otpornost, toliko recimo ima parce bakarnog voda na PCB!
Sledeci vrlo kritican element je dioda. Obicne silicijumske diode se uglavnom ne koriste u prekidackim sklopovima zbog veoma velikih gubitaka koje prave. Sledeci tip dioda je Schotky koje su nesto bolje i imaju "svega" 0.1 do 0.3V pad napona na sebi. To bi bilo super da te vrednosti proizvodjaci ne navode za relativno male struje koje se krecu u mili amperima! Ako pogledate tehnicku dokumentaciju za takve diode, videcete da taj pad napona (gubici) drasticno rastu sa povecanjem struje i vec pri par ampera nije vise 0.3V vec volt-dva!!! Npr: 2V * 1A ispadne 2W gubitaka samo na toj diodi! Situacija se drasticno pogorsava kada je potreban nizi napon na izlazu regulatora, recimo 3.3V, sa Shotky diodama bi skoro pola snage otislo samo na njene gubitke. U sklopovima gde je potreban jos nizi napon recimo 1.2V (moderni procesori rade na tim i nizim naponima) ovakve diode vise uopste ne mogu da rade!
Da bi se ovaj problem sa diodama prevazisao, prica se vraca na MOS-FET tranzistore, sporne diode se menjaju sa tranzistorima. Medjutim taj tranzistor ne moze da radi sam od sebe vec mora da se ukljuci tacno onda kada zapocne recimo penjanje pozitivne periode napona iz pretvaraca. Kada se taj element prekida kada je napon u nuli, to se zove Zero-Voltage-Switching ili ZVS. Ima slicnih metoda kada se on prekida kada je struja u nuli, to je Zero-Current-Switching ili ZCS.
Ove ZVS/ZCS metode se primenjuju i kod glavnih prekidackih tranzistora i kod "ispravljackih" tranzistora u cilju jos boljeg iskoriscenja. Posto ovaj "ispravljacki" tranzistor mora da bude upaljen/ugasen tacno u nekim vremenskim trenucima tj sinhronizovan sa naponom (ili strujom) koji dolazi iz prigusnice/transformatora takva metoda se zove "sinhrono ispravljanje".
Firme koje prave integrisana resenja (IC) za ove potrebe i sa svim gore spomenutim prednostima su vec godinama dostupna na trzistu, samo treba malo "procesljati" ponudu.
To sto takvih komponenti nema bas na nasem trzistu (posebno ne na lagerima) je drugo pitanje o kome nebih sad :)
Bitno je da postoje i da je moguce nabaviti samo se treba malo potruditi.
[Ovu poruku je menjao mikikg dana 31.07.2013. u 14:33 GMT+1]