Citat:
Ti si tvrdio da je autorska prava i imovina isto kao 1==1, a sada odredjene specificnosti koje ih prave razlicito, odluci se.
Snas kako, uvo ti je organ ili deo tela, isto i oko, oba su organi i delovi tela, ali svako ima svoje specificnosti, generalno su obradjeni medicinom, ali postoje cpecijalizacije za svaki od ova dva organa. Taako je i sa automobilom i autorskim pravima.
Ako se vratimo nazad na komentare ja sam napisao da je autorsko pravo imovina, kao sto je i automobil. Sve je to necija imovina i treba je zastititi.
Citat:
Autorsko pravo zasticuje po definiciji specifican izraz ideje, pa mi objasni kako je ovo merljivo.
Autorsko pravo ne stiti specifican izraz ideje, vec stiti neciji ulozeni trud, vreme, znanje i troskove koje je stvaraoc ili vlasnik imao. Stalno mesas pojmove. Nije zastita utorskih prava neka fumanitarna dimenzija ili nadoknada autoru vec zastiti vrednosti dela. To je isto kao sa ulozenim radom, ako nesto radis imas nadoknadu/platu za ulozeni rad/vreme/znanje. Nije plata nadoknada iz humanitarnih razloga vec je trzisna kategorija, a samu materiju obradjuje nekoliko zakona opet zbog specificnosti same pojave.
Citat:
Dobro si primetio "volja drustva", a bunio si se kad sam ja koristio rec zelja. Sto se tice volja drustva, kao sto si primetio ti kao autor moras da imas plan kad se ta volja izmeni.
Podseti me u kojem kontekstu si ti koristio rec zelja, a u kojem kontekstu ja koristim rec volja drustva, da vidimo ko je o cemu pricao.
Da li ce neki autor imati plan ili nece, nema veze sa ovim o cemu mi diskutujemo. Ako postoji pravo na pravnu zastitu ondace nekome i to biti deo plana za ostvarivanje zarade od svojih dela, a kad se volja izmeni, primereno promenama sam autor ce odluciti sta mu valja ciniti.
Citat:
Tvoj primer o Makedoniji, zasto je to uradjeno, zato sto donosi korist drzavi, ali ne zbog autora. Drzava zeli da stimulise programerske kuce da mogu da rade, znaci zaposljavju i sl.
ne samo sto donosi korist drzavi, vec uvodi i red saljuci poruku da ne moze se ostvarivati zarada tako sto ce se zloupotrebljavati necije znanje ili rad.
Samo mi jos objasni programeri ili firme koje izradjuju softver, zbog cega oni rade, zbog cega se formiraju, zbog cega postoje. Ja mislim da je osnovni motiv stvaranje profita ili zarada od stvaranja nekog dela, a ako je tako sto bi se oni razlikovali od bilo koga drugog koji nesto stvara.
Citat:
I gde sam jam rekao da ti nemozes ici po sudovima? Zasto smatras da ti je to najbolja poslovna odluka? Ja tvrdim da autoru je bolje da promeni svoj poslovni plan. Jer sud te kosta, dobijes parnicu, ali kostao te je vremena.
Sudovi imaju smisla kao zadnja akcija, ali ne i prva. Pitanje je da li mozes da napravis plan koji ce da ti da vise resenja od piraterija - sud.
Nisi ti rekao da ja ne mogu ici po sudovima, ali se iz petnih zila trudis da objasnis kako to nije dobro, kako to ne treba raditi, kako bi trebalo da se dozvoli da piraterija prolazi nekaznjeno i sve u tom pravcu.
Sta je najbolja poslovna ideja je veoma slozeno pitanje i ne moze se jednostavno odgovoriti na isto. To je isto kao sa raklamiranjem, koji je najvolji nacin reklamiranja?
neko ce primeniti jedan nacin, neko sve moguce nacine, tako ce neko upotrebiti svoje pravo da nekoga tuzi, a neko se nece zamarati time, ali ne mozes ti objasnjavati da treba ukinuti takvo pravo ili ajde i da se ne ukine, da ga autori ne trebaju koristiti jer si ti procitao u nekim analizama kako nije dobro da se ide na sud.
Ne mora sud da bude zadnja akcija, moze se koristiti u uporedo. Tamo gde ima mesta/mogucnosti da se neko tuzi, onda se tuzi tamo gde nema mogucnosti onda nista, ali ne moze se reci da li treba biti prvo ili poslednje sto ce autor preduzeti.
Citat:
Zasto je zakon legalizovao samo jednu vrstu poslovnog modela za autorka prava?
Mesas ti pojam poslovni model i necije pravo.
Ajde pokusaj da objasnis sta je to model i sta podrazumevas pod poslovni model.
Zakon ne legalizuje ili ne sankcionise neciji model, vec sankcionise nezeljene pojave koje se desavaju u drustvu. U ovom slucaju kradju ili zloupotrebu necijih prava.
Citat:
Da li autorska prava treba podeliti prema oblastima, npr zakon za software, zakon za muziku, itd? Posto vidimo da postoje razliciti zahtevi u razlicitim oblastima. I primecujem da ti gledas iz ugla software koji prodajes.
Nisam razmisljao o ovome i nemam neki svoj racionalan odgovor.
Citat:
Dokle ce autorska prava uvek imati smisla da postoji, da li ce neka prava ostati kao sto je pravo na priznanje autorstva, ili ce nestati, pod kojim uslovima?
Nisam razumeo pitanje.
Citat:
Da li ima smisla da se dozvoljava kupopordaja autorskog prava? Mislio sam da je ideja da se autoru pomaze davenjem prava, pa sad imamo situaciju kao Michael Jackson je imao pravo nad pesmama od Beatles.
Ako se vratimo na pocetak price, a to je da je autorsko pravo necija imovina koja ima trzisnu vrednost, onda je normalno da se dozvoli kupoprodaja autorskih prava. Ako autor ima pravo da sa svojim delom radi sta hoce, onda ne vidim razlog zasto ne bi pozeleo da proda svoja dela. Ne pomaze se autori, izbi to sebi iz glave, vec mu se stite interesi, stiti mu se imovina i stvaraju se pravila za uspostavljanje trzista autorskim pravima. To je smisao zakona, da uvede red na trziste i da da motiv ljudima da stvaraju i da ulazu u stvaranje novih dela/patenata/inovacija, da prosiruju svoja znanja i vestine stvarajuci tehnoloski napredak.
U prevodu to izgleda ovako:
glupi narodi/zajednice/drzave ne mare mnogo za ljude koji imaju znanje/vestinu/potencijal da nesto stvore, ne stite njihova prava, ne vrednuju njihovo znanje, ne nagradjuju njihov rad. Onda ljudi koji su bili sposobni da nesto stvore usled toga postanu razocarani i rese da svoja znanja/vestine ili svoj rad zastite na nekom drugom mestu u nekoj drugoj zajednici koja ima sasvim drugaciji odnos prema znanju i stvaranju.
Sta se onda desava, pa glupi ljudi vremenom postaju jos gluplji, tehnoloski zaostaliji, a sa druge strane moraju kupovati od pametnih isto ono znaje koje im je bilo dostupno, ali sad po mnogo vecoj ceni, a jos moze da se dogodi da pametni ljudi/zajednice i ne zele da im prodaju najnovija znanja ili tehnologiju.
Tako dolazi do situacije da pametniji postaju jos pametniji i bogatiji, a glupi ostaju jos gluplji i siromasniji
Povremeno se dogodi, onako sa vremena na vreme, da glupi pomisle kako su mnogo pametni sto su nesto ukrali od pametnih, ali veoma brzo stigne i odgovor i opet dobiju po nosu.
To se svakodnevno desava i to nije nesto neobicno, ali je fascinantna zelja i upornost glupih da se ne opamete.
Tako imamo primer sa windows-om, ljudi su mislili da su mnogo pametni sto ne placaju microsoft-u, ali je ipak microsoft nasao nacin da natera drzavu da preduzme mere i ako ne drugo, a ono bar spreci pirateriju u komercijalnoj upotrebi.
verujem da ti je sad mnogo toga jasnije.