@Space Beer
Uz svo dužno poštovanje, gledaš iz perspektive sadašnjeg sistema, gde si dugi niz godina učen da mora tako i da ne može nikako drugačije. Mogu ti dati neke kratke odgovore, ali nije to to.
Plate autora teorema su oporezovane.
Citat:
Space Beer: Pri tom, većina njih je plaćena za to (fakulteti, instituti, kompanije...).
Vidiš kako može da se bude plaćen, a da teoreme budu slobodne.
Citat:
Space Beer: ne znam ko će plaćati čoveka koji ravija program za recepte u GNOME okruženju.
Softverski dinar. Meri se nekako koliko se šta koristi i prema tome raspodeljuje prihod autorima.
Citat:
Space Beer: imajući u vidu da se danas više para daje na softver nego na hardver, taj “porez” bi bio 300%
Ne bi. Recimo, efekat ponovnog izmišljanja točka bi bio mnogo manji.
Citat:
Space Beer: Naravno da je najveći probelm FOSS-a finansiranje.
RMS predlaže sistemsko rešenje problema. Sav softver je FOSS i finansiran je.
Citat:
Space Beer: Neki developeri/kompanije guraju open core model, ali to je protiv RMS (GNU) politike.
Neki developeri/kompanije... Mislim da si mislio na android. Eto, ni taj problem koji se zove android ne bismo imali.
Citat:
Space Beer: Koliko znam, van developmenta (programski jezici i IDE), i kernela (koji zapravo guraju velike korporacije zbog njih samih), postoji bukvalno tri uspešna FOSS projekta koja su u rangu sa komercijalnim rešenjima.
Jedan od takvih je Stockfish - svetski prvak u šahu. Bolji od komercijalnih konkurenata. Ovaj sistem je prilagođen zatvorenom modelu. Razmisli o tome šta je prepreka u drugim segmentima da bude kao u dev segmentu.
Citat:
Space Beer: Te je i to jedan od razloga zašto je Linux (FOSS) na 2% - potreban je novac za kvalitetan proizvod. To je činjenica.
Pa, zato RMS predlaže sistemsko rešenje.
Pošto to nije to, predlažem ti da pročitaš sledeće korisno štivo:
https://www.dropbox.com/s/wdufs261qahhhth/GNUzillaRMS.pdf?dl=0
Članci "zašto bi softver trebao da bude slobodan?" i "zašto softver ne bi trebalo da ima vlasnike?". Filozofija slobodnog softvera je utilitaristička etička teorija. Dakle, pokušava da dugoročno maksimizuje opštu društvenu korist od razvoja softvera.
Zakoni ne treba da se usklađuju prema intersima neke grupe - kako da se neka grupa obogati, pa makar i na štetu ostalih, već da budu usklađeni sa opštim intersima, kako svima da nam bude bolje. Ponekad se inters društva poklapa sa interesom krupnog kapitala, ali ne uvek. U slučaju kada se poklapaju - super. U slučaju kada se ne poklapaju bi trebalo da društvo ima prioritet.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.