Citat:
MajorFatal:
Truć, truć, broć.. ne možete na mesec 50 godina pošto ste bili, sve vam smeta i pare i inžinjeri i ono treće. Znači ili ste smotani ili onomad niste ni bili. U pravu je Dimković, samo brut force tu pomaže.
"Glavni problem sa Mesecom i Marsom je niska gravitacija i slabljenje koštanog sistema nakon nekoliko meseci."
Daćemo vam neke olovne ploče da nosite sve vreme, da se osećate kao kod kuće.
Vrati se gledanju Transformersa. Očigledno ne možeš da pojmiš kompleksnost problema.
Citat:
Whitewater:
nije mi jasno zasto se tako podcenjivacki gleda na ono sto radi Elon Musk ? A vec smo konstatovali da vladi vodece zemlje u tom polju to nije prioritet, sta onda fali da postoji jedan bogati preduzetnik koji pokusava nesto da uradi ?
I Kolumbu i Lindbergu su se smejali, jer masa je prosto takva, nesposobna, ljubomorna, zavidna... Da ja se slazem da u mnogome Musk zvuci naivno, ali jedini nacin da uspes je da na nesto priones. jedino u hodu mozes da shvatis sta ne valja i da to otklonis. A drugo, tu zaklninjanje u drzavu da nesto uradi, meni se od toga povraca. I ko to kaze da drzava ima najbolje strucnjake ? A dokazano je da su najbolji uvek odlazili u privatni biznis ili bivali i sami privatnici. Sta je probelme dovesti nekog strucnjaka iz NASA da radi za Muska.
Ili, gde pise da Musk mozda ne uspe da okupi i neki siri konzorcijum bogatasa i naucnika zeljnih da vec jednom krenu na Mesec, Mars...
pustimo dakle Muska da radi i navijajmo da uspe.
Svaka stvar koju Elon Mask promoviše je nešto što su drugi izmislili i/ili napravili decenijama pre njega. Otud i poređenje sa Stivom Džobsom. Nastavljajući sa tom analogijom, ulogu Stivena Voznijaka u kosmičkoj industriji imaju Filip Bono i Max Faget. Priče o letelicama koje bi prenosile putnike od jednog do drugog kontinenta za petnaestak minuta su se pored stručne štampe pojavljivale ćak i u časopisima tipa Popular Science tokom šezdesetih godina. I tad i sad to nije bilo realno rešenje kako zbog buke koju to stvara tako i zbog bezbednosnih razloga. Ali je dobro za loženje širokih narodnih masa u letnjim mesecima. Bilo je i vojnih varijanti sa slanjem marinaca u roku od sat vremena u bilo koji deo sveta.
Plan o hyperloop-u je odavno ordinirao kao deo podvodnog tunela koji bi spajao Severnu Ameriku i Evropu i u kome bi se kapsule kretale brzinom od 25 maha, tj. prvom kosmičkom brzinom. Džepni kalkulator ne poseduje dovoljno nula da ispiše okvirnu cenu projekta. Čudi me da posle bacača plamena nije promovisao kopače tunela na raketni pogon, uklapa mu se u modus operandi. Da, Rusi su se i sa time zaluđivali tokom pedesetih.
McDonnell je pravio Merkur i Džemini kapsule, North American Aviation je pravio kapsule za Apolo. Što je Dragon drugačiji? Građen je delimično državnim novcem. Sa druge strane, pre 60+ godina su privatne kompanije ulagale stotine miliona dolara (po ondašnjem kursu) u sopstvene institute koji bi se bavili bazičnim naukama (dakle nisu građeni radi potreba specifičnog projekta) bez ikakve garancije da će ta sredstva povratiti na nekom budućem tenderu. A prva američka potpuno privatno finansirana komercijalna raketa Conestoga je lansirana 1982. godine. Pa je posle nje na red došao Pegaz, lansiran sa aviona nosača.
Ono što SpaceX radi je slepo crevo u razvoju kosmonautike. U pitanju su potpuno konvencionalne rakete na hemijsko gorivo. Sa jedne strane sledi pritisak raketa za jednokratnu upotrebu koje su odštampane 3D štampačem (takvi štampači već postoje a postoje i prototipovi raketa, dok su motori već štampani) a sa druge prave višekratne letelice koje ne odbacuju delove prilikom lansiranja . Da ne pričamo o naprednijim tehnikama gradnje motora tipa Linear Aerospike Engine gde se mlaznica širi ili skuplja u zavisnosti od gustine atmosfere i tako drastično povećava efikasnost motora i smanjuje količinu utrošenog goriva.
Problem je kada bogati preduzetnik to pokušava da radi državnim novcem. Da bogati preduzetnik napravi infrastrukturu neophodnu za takav poduhvat i zaposli ljude niko se ne bi bunio. Bogati preduzetnik može da razmilja o konzorcijumu kada svoju prethodnu, automobilsku kompaniju konačno prevede iz crvenog u crno. Do tada, drugu eventualni članovi konzorcijuma i nisu baš voljni da mu se pridruže.
Srećom, nismo ni blizu državnom uređenju gde bi jedna privatna kompanija bila toliko moćna da može samostalno da diktira razvoj cele industrije, kamoli privrede. To nije mogao ni IBM u doba najveće moći. A ovo je nekoliko redova veličine veći projekat.
@Ivan
Ta cifra za Apolo je u ondašnjim dolarima. Današnja je preko 180 milijardi dolara. Interesantno je da je Lindon Džonson proveo dosta vremena baveći se idejom po kojoj bi SAD i SSSR razvili transportne kapacitete za let na Mesec dok bi Evropa bila zadužena zaistraživanje, razvoj i gradnju mesečeve kolonije. Ljudstvo i oprema bi se slali američkim i ruskim raketama, nešto slično kao što sada sarađuju na ISS-u. A onda se desio Vijetnam.
Interesantno je da se na Mars moglo sa tehnologijom iz pedesetih, korišćenjem jednostavne sovjetske letelice tipa MKT (istina u pitanju je samo let oko Marsa, slično kao što je planiran let oko Venere korišćenjem Apola). Ako bi gledali šezdesete, dva lansiranja Sea Dragon rakete gotovo da bi mogla da u nisku orbitu smeste najmanji Orion, bez goriva. Naknadno bi se mogle slati minijaturne bombe, bez upaljača nekim progresom (Sojuz i derivati mu imaju preko 1600 letova, daleko najbezbedniji način da se nešto lansira u svemir) pa na kraju i sami upaljači. Orion je ionako prvi realni projekat međuplanetarne letelice, taj se neće nigde spuštati.
Tužno je što bi za jedan i po današnji godišnji američki vojni budžet, investiran tokom perioda od 20 godina mogli da imamo kako mesečevu bazu tako i habitat za 10.000 ljudi u jednoj od Lagranžovih tački i nekoliko satelita za prikupljanje i slanje solarne energije na Zemlju putem mikrotalasa. Moraju da se znaju prioriteti.