Srki evo ti vjerovatnoca pa ti vidi da li je dobro sacunato i koliko po tvom misljenju jedan protein ima sansu da se sastavi:
Postoje tri osnovna uslova za formiranje upotrebljivog proteina:
Prvi uslov: da su sve amino-kiseline u proteinskom lancu odgpvarajuceg tipa i da su poredjane u pravilnom redosledu.
Drugi uslov: da su da su sve amino-kiseline u lancu levoruke. ( da podsjetim, da u prirodi postoje dva tipa amino-kiselina levoruke i desnoruke, desnoruke su kao odraz u ogledalu levoruki amino kiselina i spojive su sa njima ali u organkim procesima mogu da ucestvuju samo levoruke amino-kiseline, desnoruke su ne upotrebljive).
Treci uslov: da se sve ove amino-kiseline medjusobno spajaju formiranjem hemiskih veza zvanih “peptidne veze”.da bi se protein formirao slucajno sva tri osnovna uslova moraju se formirati istovremeno. Vjerovatnoca slucajnog formiranja proteina jednaka je proizvodu vjerovatnoca za realizovanje svakog od ova tri uslova posebno.Na primjer, za prosecni molekul proteina koji se sastoji od 500 amino-kiselina:
1. Vjerovatnoca da se amino-kiseline spoje u pravilnom redosledu:
Postoji 20 tipova amino-kiselina koje ucestvuju u formiranju proteina. Prema tome:
- Vjerovatnoca da svaka od od amino-kiselina bude korektno izabrana izmedju ovih 20 tipova = 1/20
- Vjerovatnoca da sve od ovih 500 amino-kiselina budu korektno odabrane = 1/20 na 500 = 1/10 na 650 .
Dakle 1 slucaj u od 10650 (pokusaja), odnosno, jednom u 10 na 650 .
2. vjerovatnoca da su amino-kiseline levoruke:
- Vjerovatnoca da samo jedna kiselina bude levoruka 1/2
- Vjerovatnoca dasve od ovih 500 amino kiselina budu levoruke u istoo vreme je 1/2 na 500-tu = 1/10 na 150
Dakle 1 slucaj od 10 na 150 (pokusaja), odnosno, jednom u 10 na 150.
3. Vjerovatnoca da sve amino kiseline budu spojene “petpidnim vezama”:
Amino-kiseline se mogu medjusobno kombinovati sa razlicitim vrstama hemiskih veza. Da bi se formirao upotrebljiv protein, sve amino kiseline u lancu moraju biti kombinovane sa specialnom vezom zvanom “petpidna veza”. Izracubnato je da vjerovatnoca da se amino-kiseline spajaju bas petpidnom, a ne sa nekom drugom vezom iznosi 50%. U odnosu na ovo:
- Vjerovatnoca da da amino kiseline budu spojene petpidnom vezom = 1/2
- Vjerovatnoca da od 500 amino kiselina budu spojene petpidnim vezama
= 1/2 na 499 = 1/10na 150
Dakle 1 slucaj od 10 na 150 (pokusaja), odnosno, jednom u 10 na 150
UKUPNA VJEROVATNOCA =1/10 na 650 x 1/10 na 150 x 1/10 na 150 =
1/10 na 950= 1 slucaj od 10 na 950 (pokusaja), odnosno jednaom u 10 na 950.
Vjerovatnoca da slucajno nastane jedan molekul proteina, izgradjen od 500 amino-kiselina prisutnih u tacno odgovarajucoj kolicini I smesten u tacno odgovarajucem redosledu, uz vjerovatnocu da sve amino kiseline koje on sadrzi budu samo levoruke i budu spojene samo petpidnim vezama je jedan naprema deset na devesto pedesetu. Ovaj broj, koji se dobija kada devesto pedeset nula stavimo iza jedinice pise se ovako:
10
950
Ipak neko jos uvijek misli da je ovo moguce da se dogodi.
Ali da vidimo sta na ovo ima da kaze veliki Francuski matematicar espert za pitanje zakona vjerovatnoce Emil Barel. (Lee Srobel, “Believing, the Unbelievable: The Odds for Evolution”)Koji je dokazao da sansa od 1 prema 10 sa 50 nula prestavlja nemoguc dogadjaj koji bi ikada mogao da se desi u univrzumu, a nas broj ima 950 nula. Da li znate, kada bi se ceo svemir ispunio pjeskom, naucnici su procenili da bi broj zrnaca pjeska bio samo deset sa sto nula, anas broj ovde iznosi deset sa devesto pedeset nula.(Lee Srobel, “Believing, the Unbelievable: The Odds for Evolution”) Dakle, potpuno je nemoguce da je zivot nastao sasvim slucajno u nekoj “pra supi”, oni koji zele u to da vjeruju mogu i da vjeruju da im je ta supa u glavi, sto bi bilo mnogo realnije sa obzirom na njihove nerealne stavove.
Sada u to uzmi ovu matematicku mogucnost sa majmunima pa spoji sa svojom sa dosadasnjom matemartikom pa vidi koliko je realno vjerovati da 100.000 pisanih stranica informacija mogu nastati slucajno:
Pretpostavi mo da majmun koruisti pisacu masinu sa 60 dirki: 26 malih slova, 26 velikih slova, dirka za razmak, tacka, zarez, dve tacke, tacka i zarez, 2 zagrade i upitnik.
Pretpostavimo da taj majmun zeli da napise MAJMUN. Vjeroatnoca da majmun udari slovo M iznosi 1/60, a slova Ma 1/60 x 1/60 = 1 prema 3.600. Prema tome, vjerovatnoca da majmun otkuca sest slova rijeci “MAJMUN” iznosi 1/606 = 1 prema 46.656.000.000. to znaci ako bi majmun kucao 3 slova u sekundi za rec majmun bi mu trebalo 450 godina. Ali pogledajmo sada recenicu: “majmun udara po masini”. To su ssamo 23 udarca a tacna slova, razmake i tacku. Za ovo bi vise od milijun majmuna potrosilo vse od hiljadu miliona miliona miliona (tj. 1027) godina, ako bi svaki od njih kucao 3 slova sekundi. Rasel Grig je izracunao da brzinom od jednog otkucaja u sekundi, ignorisuci razlike izmedju velikog i malog slova, na jednoj tastaturi pisace masine, prosecno vrijeme koje bi trebalo majmunu da otkuca englesdki clan THE je 34, 72 sata. Otkucati nesumice 23 psalam bilo bi potrebno 9,552 x 101016 godina, dok evolucionisti procenjuju starost svemira na 15 milijardi godina. ( lbid)
Idemo dalje!!! Na tvoje pitanje odakle znam da na zemlji nije bilo uslova evo ti koji podatak:
Na zemlji nikada nije bilo uslova koji bi omogucili nastajanje prve zive celije pa zak i jednog proteina. U martovskom broju casopisa NATIONAL GEOGRAPHIC iz 1998, u clanku naslovljenom “Pojavljivanje zivota na Zemlji” receno je sledece: “ Mnogi naucnici sada sumnjaju da je rana atmosvera bila drugacija od one koju je Miler u pocetku pretpostavljao. Oni misle da se ona pre sastojala od ugljen-dioksida i azota, nego od vodika metana i amonijaka. To su lose vijesti za hemicare. Kada pokusaju da pomijesaju ugljen-dioksid i azot oni dobijaju beznacajnu kolicinu neorganski molekula koja je je jednaka rastvaranju jedne kapi vode u ogromnom bazenu za plivamnje. Naucnici ma je tesko da zamisle da je zivot nastao iz tako jednostavne smese”. (National geographic, “The Rise of Life on Earath”. March 1998, p.68.).
Jos veci problem teoriji da je zivot nastao u “pra supi” je i samo vreme, jer ono je naj vazni cinilacu ovoj teoriji. A njega bas fali u pogledu nastanka prve celije, jer se vjeruje da je zivot nastao ubrzo nakon hladjenja Zemljine kore. Tako je vreme za spajanje ovih elemenata rapidno smanjeno. A sa tim i sansa da nastane prva celija, a vidjelismo koliko je ona moguca u pogledu nastanka samo jednog proteina.
Sto se tice tvoji odgovora na moja pitanja. Kod leptira oci nisu nastale kao slucajnost vec kao odbrabeni mehanizam imaju znacajnu ulogu u zivotu leptira. Leptir nije jedina zivotinja koja ima lazne pogledaj ovaj materijal o svrhovitosti u prirodi:
http://www.cps.org.yu/Cks10/cks10.html
Molim te sledeci put kada bi budes davao podatke daj ih na srpskom jeziku slabo znam engleski, a nisam siguran da ga svi korisnici znaju.
Objasni mi sta ti je to nerealno sa zlatom. I objasni kako je to zemljino magnetno polje moglo biti staro milijardama godina.
Objasni mi zakon Biogeneze?
Evo ti jos jedan podatak o relativno mladoj planeti zemlji:
Erozija kontinenata: Sirom nase planete prisutna je pojava erozije stena. Nakon erozije sedimentni materijal biva nosen bujicama I rijekama. I eventualno odnesen u okejan. Ova kolicina sedimenata moze se mjeriti, tako da znamo da prosecna godisnja kolicina sedimenta koji stize u okejan iznosi 27,5 milijardi tona. (Ref 1, p. 233)
Sa druge strane, zanmo da zapremina kontinenata iznad nivov mora iznosi 383 miliona milijardi tona. ( Ref 1, p. 235). Jednostavnim djeljenjem dolazimo do zakljucka bi po dosadasnjoj stopi erozije svi kontinenti redukovali na nivo mora 14 milijona godina. Medjutim posto kontinenti itekako postoje, moze se zakljuciti da se erozija odvija veoma kratkog vremendkog perioda, reda velicine nekoliko hiljada godina, sto ujedno prestavlja I starost kontinenata. Posto se na okeanskom dnu nalazi tanak sloj sedimenata, moze se zakljuciti da su okeani veoma mladi, samo nekoliko hiljada godina, koliko je potrebno da do njegovog talozenja dodje.
Lijep pozdrav srki.
MOD: Nije bilo potrebe da kucaš sve te nule....
[Ovu poruku je menjao BytEfLUSh dana 11.04.2005. u 22:01 GMT+1]