Najbitnija izmena u odnosu na magacinsko poslovanje je uvodjenje cene u igru. Cana se pojavljuje dva puta, kad mi kupimo od veletrgovca = kupovna cena i kad prodamo robu kupcu = prodajne cena. Robu dakle kupujemo po jednoj ceni a prodajemo po drugoj. Kamo srece da je sve tako prosto. Vec pri kuovini uvode se novi pojmovi - porez, predporez, marza, cena. Vec pri kupovini vrsi se 'kalkulacija' - racuna se izmedju ostalog i buduca prodajna cena, uz iznose koje treba da platimo, sto dobavljacu, sto drzavi za porez.
Prilikom prodaje, za svaki artikl prepisujemo cenu iz tabele roba i tada mozemo da je i malo promenimo (nekome damo popust). Ta cena ostaje nepromenjena u transakciji koju smo zabelezili, dok se cena u tabeli Roba menja s vremena na vreme. Uz neto prodajnu cenu ide i obracun poreza, jednog ili vise, znaci jos jedna kalkulacija. pa se sve sabira na kraju da se vidi sta kupac ima da plati. A moze mu se i na taj iznos dati neki popust, pa se stvar komplikuje. A posle prodaje treba drzavi platiti porez. tek onda imammokao neku razliku od izmedju kupovine i prodaje od koje treba da pokrijemo svoje troskove (zakup radnje, struja, radnici, knjigovodja, programer).
10,000 KM daleko od jednostavnog magacina. I sve kalkulacije, radnje i predradnje se rezlikuju od drzave do drzave, od firme do firme. A mi imamo bar 8 drzava vise da se bavimo nego sto smo imali pre.
Predlazem da se postavi sistem koji pokriva samo one delove koji se uvek javljaju i koji su teski da se setite sami, ali laki da se objasne. Ostalo da za pocetak pojednostavimo i uvedemo neke vrlo proste pretpostavke.
Evo ovako:
1) KUPOVINA ROBE OD DOBAVLJACA
ekvivalentna je PRIJEMu robe u magacin. Pretpostavke:
Na ulazu postoji dokument=racun od dobavljaca. U racunu su izlistane stavke (RobaID, Naziv) i za svaku stavku pise Kolicina, NetoCena, PoreskaStopa. Nista predporez, nista marza, oni se ne javljaju uvek, a princip je isti.
2) Prodaje robe kupcima
ekvivalentno je Otpremanju robe iz magacina. plus cena naravno. pretpostavke:
- prodajna neto cena se cita iz tabele Roba i kopira u tabelu tblOtpremniceDetail
- u tblOtpremnica DEtail mozemo da promenimo cenu svake robe i da damo popust
- NE DAJEMO POPUST NA UKUPNI IZNOS. Na ovajnacin ne moramo da cuvamo ukupan iznos u nsem primeru, to ce uvek biti
SUM(Kolicina*NetoProdajnaCena)
na datom racunu
- svaki artikl ima tacno jedan porez i taj porez se cuva u tabeli roba, kao PoreskaStopaID. Razni artikili mogu da imaju razne stope (pivo i hleb se ne oporezuju na isti nacin na primer, i ne bi trebalo)
3) PLACANJE DOBAVLJACIMA
Ovo je novo, nije bilo u magacinu. Pretpostavicemo da se placa nezavisno od primljene robe. Na primer, hleb dobijamo svakog dana, mleko takodje. I svakog dana sledi prijemnica. Ali ne placamo svaku prijemnicu, nego zbirno, na kraju meseca. Kome treba da placa svaku prijemnicu posebno, neka doda polje prijemnicaID u tabelu IsplateDobavljacu i neka tamo belezi za koju prijemnicu je izvrsena uplata. Ako treba 30 uplatnica za hleb i 30 za mleko, nema problema, vremena za bacanje imamo, mozemo na postu svaki dan po dva sata :-).
Sacuvao sam sve nazive tabela iz baze magacin, sto nije dobro, ali je meni lakse.
Evo ga model koji odgovara datim pretpostavkama. znam da nisu tacne, ali da ne komplikujemo stvari u ovom momentu.
U sledecem javljanju pokazacemo:
- prepisivanje cene iz tabele roba u tabelu OtpremnicaDetalj (prodata roba)
- report "Zaduzenej razduzenje Dobavljaca" - sa koliko vrednosti nas je Dobavljac zaduzio, a koliko smo mu platili i kada i koliki je konacni saldo - ko kome duguje.
Cilj je da se ove dve operacije razumeju. Nisat vise od toga za sada.
Ako neko od knjigovodja iz prakse moze da skenira (ali lepo, da je citljivo) jednu pravu prijemnicu/temeljnicu, sa porezom, predporezom, marzom i zakaci je na diskusiju (ZIP, ne RAR), onda mozemo da postavljamo smislenija pitanja na tu temu, pa da mozda ubacimo pravu kalkulaciju za neki konkretan slucaj u aplikaciju. O tom potom.
:-)