Razvojna IT odeljenja u javnom sektoru su uglavnom rasformirana ili nedovoljno konkurentna, tako da se razvoj softvera poverava drugim firmama, što nužno ne mora da bude sasvim loše rešenje.
Međutim malo tržište i niska ulaganja nalažu većini da se fokusira na trgovinu gotovim softverom. Izgleda kao da moguća zarada ne opravdava rizik, a očekivanja da se onda znanje prilagođavanja i integracije komercijalno ponudi većem broju korisnika limitirana su malim tržištem.
Savremeni trendovi u IT, uključujući pre svega otvorene standarde, ali i strategije poput EU okvira za interoperabilnost smanjuju značaj upotrebe otvorenog koda. Na kraju, bolje je da država koristi bilo šta, dok god
izbor jednog softverskog rešenja ne nameće isti izbor i drugim nepovezanim korisnicima. Različita interoperabilna veb rešenja i servisne orijentisane infrastrukture pokazuju šta je moguće. Međutim, predaja raznih izveštaja kroz softver koji radi samo na Microsoft Windowsu pokazuje da problema ima na svakom kraku.
Kada se diskutuje, treba istaći da posedovanje neke Strategije upotrebe otvorenog koda, ako istu nije moguće primeniti u praksi, ne znači previše.
U Srbiji, citirao bih Strategiju razvoja elektronske uprave 2009-2013:
Citat:
načelo dostupnosti elektronskih usluga – Elektronske javne usluge se pružaju na način koji u potpunosti obezbeđuje jednostavan, razumljiv i
slobodan pristup za sve korisnike, uključujući osobe sa invaliditetom. Pri tome se koriste otvoreni i široko prihvaćeni standardi, čime se izbegava uslovljavanje korisnika elektronskih javnih usluga da koriste određene komercijalne proizvode;
Osim upotrebe otvorenih standarda, koji tako ne isključuju konkurenciju i ne nameću drugima kupovinu određenih rešenja, što je u suprotnosti ne samo sa strategijama već i propisima, bitan je i princip ponovnog korišćenja softvera i podataka unutar tela državne uprave.
Veliki problem predstavlja tzv. namensko razvijen softver. Reč je o softveru koji je "nabavljen i razvijen" kao usluga, iako ne predstavlja gotov proizvod dostupan na tržištu. Nema razloga zašto ovakav softver ne bi obavezno bio navavljen kao softver otvorenog koda, makar bi od vrtoglavih iznosa korist imali i svi drugi koji finansiraju budžet. Nije redak slučaj da se tako identični sistemi "nabavljaju i razvijaju" više puta u javnom sektoru.
Odredbe postoje, ali ne i način da se isto sprovede.
Citat:
Iz razloga otklanjanja barijera za ponovno korišćenje nabavljenog rešenja u okviru organa vlasti, u nabavkama koje uključuju softver treba nastojati da se dobiju puna prava na izvorni kod softverskog rešenja, osim za delove rešenja koji predstavljaju gotove komercijalne proizvode dostupne na tržištu, a koji treba da su iskazani u ponudi.
http://sr.libreoffice.org — slobodan kancelarijski paket, obrada teksta, tablice,
prezentacije, legalno bez troškova licenciranja