Citat:
degojs:
Citat:
@Nedeljko:
Čik da današnje softverske kompanije ponude tako nešto.
Izvini, hoćeš da kažeš da bi autori open source aplikacija mogli da ponude takvo nešto?
Ma daj.. pa svake nedelje izbacujete nove verzije svega, po čemu ste to bolji od komercijalnih proizvoda? Da l' je ono Apache 2 od izlaska već stigao do 50 i neke verzije? Kernel 2.4, koja je ono verzija poslednja? 2.6, nova verzija svake nedelje.. Pričaj mi o bagovima.
Inače, malo je smešno porediti te stvari, kad recimo sam Windows 2000 ima, čini mi se, oko 30 miliona linija koda. Nije ni bitno da li je Windows ili Linux, stvar je da su to sistemi (i aplikacije na njima) zaista kompleksne i da bi i jedan D.K. verovatno imao problema sa istim. To ionako nisu stvari koje radi jedan čovek.
Opet sam izazvao pogrešna tumačenja onoga što sam napisao. Ja nisam napisao da OSS nema bagova niti da ih ima manje. No, u pomenutom slučaju novčana nagrada za otkriveni bag raste geometrijskom brzinom. Pošto je jedan Knut svet o isplatio (i pored toga što je otvaranjem koda olakšao nalaženje bagova), to samo znači da je njegov program imao jako malo bagova. Uporedio sam ga sa softverskim kompanijama, ne zato što OSS nema bagova ili ih ima manje, već zato što imaju veliki kapital, tako da bi bile u stanju da "izdrže" dužu geometrijsku progresiju (veći broj bagova) nego jedan skromni Donald Knut.
Takođe, od softvera koji se plaća očekivalo bi se da ga rade profesionalci, da je dobro testiran itd., što takođe ne osporavam. Što se tiče softvera koji se ne plaća, ako i ne radi, što je džabe i Bogu je drago. Da, softver koji si pomenuo je daleko složeniji, ali i TeX sistem je softver koji je
jako teško napisati sa tako malim brojem grešaka. Dakle, sve pohvale za Donalda Knuta.
Mislio sam da je iz mojih dosadašnjih postova (pod raznim temama) jasno da
NE ZASTUPAM niti jedno od stanovišta:
1. OSS je bolji.
2. Slobodan model razvoja je superioran nad vlasničkim.
3. OSS nema bagova.
4. OSS ima manje bagova od komercijalnog softvera.
5. OSS će "oduvati" komercijalan softver i softverske kompanije (posebno Majkrosoft).
kao ni bilo koje slično stanovište. Ali takođe ne zastupam ni stanovišta kao što su:
1. OSS je s*****.
2. OSS vredi onoliko koliko i košta i nije vredan spomena.
3. OSS nije upotrebljiv za ozbiljne stvari. To je igračka, a za ozbiljne stvari se koriste ozbiljna rešenja (softver velikih kompanija).
4. OSS nema nikakvu pozitivnu ulogu na tržištu.
5. OSS je stvar zanesenjaka i ozbiljni ljudi nemaju ništa s tim.
Ja smatram da je komercijalni softver tipično (ne baš uvek, ali najčešće) značajno kvalitetniji od OSS i da zbog toga opstaje na tržištu. Sa druge strane, OSS je sve bolji i može uspešno da obavlja sve veći broj poslova. Na taj način, kao besplatna alternativa, konkuriše komercijalnom softveru i "pritiska" softverske kompanije da ponude još bolje proizvode i usluge pod povoljnijim uslovima. Na taj način, od OSS koristi imaju i korisnici komercijalnog softvera. Formiranjem zdrave konkurencije se podiže nivo kvaliteta proizvoda i usluga na tržištu. A u uslovima zdrave konkurencije je korisnik taj koji najbolje može da proceni šta mu najviše odgovara. Uopšte nemam nameru da bilo koga ubeđujem šta mu je bolje, jer smatram da je on najkompetentniji za tu procenu. Ja eventualno mogu da mu kažem (ako znam, jer nisam IT stručnjak,) koje mogućnosti stoje na raspolaganju.
Što se tiče modela razvoja, smatram da oba imaju prednosti i mane u odnosu na onaj drugi, i zbog toga i dalje oba opstaju. Takođe, ne osećam se članom OSS-a. Imao sam postova u kojima sam branio komercijalni softver od vatrenih linuksaša. Međutim, snažno podržavam razvoj OSS-a zbog pojačavanja konkurencije na tržištu.
Citat:
degojs: I opet, u vezi D.K., ne vidim kakvu su tu ulogu odigrali open source programeri širom sveta?
Naveo sam TeX sistem kao jedan izvanredan OSS projekat. No, kada smo već kod toga, ako je open source programer osoba koja je dala (značajan) doprinos razvoju OSS-a, po čemu se Donald Knut tu ne ubraja?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.